Od davnina su poznate sve blagodeti koje nam sunce pruža.  Sama slika kada se ujutru probudimo i ugledamo vedar, sunčan  dan, čini da se osjećamo srećnim i raspoloženim. 

Ono je, slobodno se može reći lijek i za dušu, ali i za tijelo.  Uvijek je ljepše vidjeti lijepo osunčano, preplanulo tijelo, nego bijelo i suncem netaknuto. 

Međutim, ono o čemu treba da vodimo računa je i da ono što je lijepo ima drugu stranu medalje.  Osunčana koža jeste lijepa, ali da bismo došli do tog cilja, nekada je put popločan trnjem. 

Svi smo bar jednom u životu osjetili šta znači izgorjeti na suncu, koliko god pripremljeni bili.  Nakon ružičastih opekotina, dolazi period guljenja kože koji nije nimalo prijatan i lijep. 

Tu je i konstantna isušenost koja prati slabo hidratiziranu kožu izloženu vanjskim faktorima. 

Ovim dolazimo do zaključka da je sunce za kožu i tijelo svojevrsan stres sa kojim se ona suočava, kao i sa faktorima poput vjetra te reaguje perutanjem, isušivanjem i nedostatkom prirodnog, zdravog sjaja.

Pozitivne strane sunčanja

Lijepo vrijeme je uvijek primamljivo i vuče nas da izađemo napolje, na sunce i uživamo u blagodetima njegovih zraka.  Ipak, sa toplijim danima i jačim intenzitetom, na sve strane slušamo upozorenja o njegovoj štetnosti.  Zbog toga smo često u nedoumici da li se od sunca sklanjati ili uživati u toplim zracima?  

Suvišno je spominjati da zavisimo od sunca i da bez njega nema života i osovnih procesa na planeti.  Tako je ono korisno i čovjeku kao vrsti, za mnoge fiziološke i psihičke procese u našem tijelu.  Ono što je bitno je da se trebamo pridržavati načela umjerenosti da bismo sačuvali ljepotu, ali i zdravlje naše kože, te izbjegli i najteža oboljenja kože izazvana suncem, kao što je melanom .  Tako je sa svim u životu, zar ne?  Umjerenost je lijek za sve.  

Ono što je opštepoznato je da je sunce korisno za stvaranje vitamina D, za čiju je apsorpciju potrebno oko 15-ak minuta izlaganja dnevno da bismo stvorili rezerve za svoje potrebe ljeti.  Izlaganje je korisno i kod prevencije bolesti srca, ono redukuje nivo krvnog pritiska, umanjuje rizike od pojave dijabetesa, štiti od bolova u mišićima, jača imunitet, daje snagu našem organizmu, puni nas energijom…

Poznate su blagodeti sinteze vitamina D putem UV zraka na liječenje kožnih oboljenja, ako što su: ekcemi, psorijaza, seboreja, atopijski  dermatitisi…

Nekada, kada nam antibiotici nisu bili dostupni kao danas, najbolja metoda liječenja raznih infekcija bila je terapija suncem, tzv. helioterapija.  Poznate su sve blagodeti njegovom izlaganju kod male djece za razvoj kostiju i zuba.  Novorođenčad se umjereno izlažu da bi se eliminisalo novorođenačko žutilo.  

Sunčanje podstiče lučenje melatonina koji reguliše naš bilološki sat i čini nas srećnim.  Opštepoznato je da je manjak melatonina u pozitivnoj korelaciji sa pojavom depresije. 

Skandinavci su odavno shvatili da propisivanje terapije svjetlom ili boravak u toplim krajevima umanjuje negativne efekte nedostatka svjetlosti i sunčanih dana u njihovim  krajevima. 

Kako se sunčati, a ne dobiti opekotine?

Već smo napomenuli sve dobrobiti sunca i njegovih zraka i neupitno je da trebamo iskoristiti sve njegove prednosti.  Ono čega moramo biti svjesni je da je usljed oštećenja ozonskog omotača, sunčevo zračenje sve jače i štetnije.  To se naročito odnosi na štetno UVA zračenje, čijim se pretjeranim izlaganjem povećava rizik od raka kože, ubrzava se starenje i pojava bora, crvenila i pigmentacijskih pjega.  Treba biti svjestan da niko nije zaštićen od negativnih faktora, pogotovo osobe svjetlijeg tena, kose i očiju.   Takođe, u opasnosti su i osobe koje se nisu postepeno pripremile za sunčanje, kao i one tamnijeg tena.  

Tamnija put nije garancija da nećete oštetiti kožu pretjeranim izlaganjem, oštećenje nastaje usljed velikog stpena izlaganja kod svih, samo što kod tamnijih osoba to manje dolazi vizuelno do izražaja.

Razumno i dozirano zračenje što veće površine kože ljeti je najbolji način skladištenja zaliha vitamina D.  Prvih nekoliko dana izlaganja trebalo bi ograničiti kako bi podstakli melanocitne stanice da počnu proizvoditi prirodnu zaštitu, protiv povećanog izlaganja suncu, ali i obezbijedile prirodnu preplanulost.  Ako je ten svjetliji, to izlaganje ne bi trebalo biti duže od 20 minuta, pogotovo u vrijeme visokih temperatura i ljetnjih mjeseci. Osobe tamnijeg tena i one koje žele postići preplanulost, mogu početnu izloženost produžiti na 30 minuta. 

U periodu ljetnjih mjeseci u intervalima od 11 do 16 časova, kada su sunčeve zrake najjače, trebalo bi izbjegavati boravak na direktnom suncu.  Boraviti u sjeni drveća i pod suncobranom ako smo na plaži.  Ukoliko nam je izlaganje neizbježno, onda upotrijebiti neku od hidratantnih zaštitnih krema, ali sa faktorima UVA i UVB, ne manjim od 15. Tu su naravno i moderne kape i šeširi kao zaštita i od sunčanice, naročito za najmlađe koji su i najosjetljiviji.

Sunčanje je prirodan proces i od njega ne treba bježati, bitno je samo pametno ga dozirati kako bi ono na naš organizam imalo blagotvorno, a ne štetno dejstvo.  Ne treba pretjeranim korišćenjem zaštitnih faktora blokirati korisna svojstva koja nam donosi UVB zračenje proizvodnjom vitamina D.

Sunčanje u trudnoći i za vrijeme menstruacije

U prethodnim pasusima spominjali smo sve pozitivne i negativne strane sunčanja.  Dotakli smo se i pametnih načina i pristupa ovom prirodnom procesu.  Svi ovi savjeti su univerzalni i korisni za sve kategorije populacije.  Ono što ne bi bilo loše spomenuti je i pristup sunčanju u vrijeme trudnoće i menstruacije kod žena.  Treba imati u vidu da su to specifična stanja o kojima se treba voditi računa pri visokim i ekstremno visokim temperaturama.

Trudnice su uvijek u dilemi da li se treba izlagati suncu ili ne?  Na portalu „Roda.hr“ detaljno su opisali uputstva kojih bi se trebalo pridržavati u trudnoći prilikom sunčanja.

Ovo su neki savjeti koji će vam pomoći da se osjećate ugodno:

  • izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 15 sati
  • ako ste na plaži, nemojte ležati na suncu duže od sat vremena, najbolje je odmarati se u hladu
  • koristite zaštitu za kožu s visokim faktorom
  • osjetite li vrtoglavicu, mučninu ili umor, otiđite u zatvoreni prostor ili hlad
  • nosite odjevne predmete od čistog pamuka
  • obavezno nosite šešir širokog oboda dok ste vani
  • pijte dovoljno tekućine i uvijek imajte bocu vode uz sebe
  • ako osjećate da vam je prevruće da biste jeli, napravite ledeni frape, pojedite svježe voće ili salatu.
  • sisajte komadiće leda tijekom dana
  • hodajte bosi kad god možete
  • kada sjedite, stavite noge na povišeno ili u posudu hladne vode
  • imajte pri ruci bocu vode s raspršivačem i redovito si lice ili tijelo poprskajte vodom
  • ako nemate klimu u autu, probajte izbjegavati putovanje sredinom dana
  • boravite li u klimatiziranom prostoru, prije izlaska van napravite laganu prilagodbu na veću temperaturu koja vas vani očekuje.

Kada je riječ o sunčanju u vrijeme menstruacije, pravila su generalno ista kao i inače.  Svakako treba izbjegavati sunčanje u najtoplijem dijelu dana, a prije 11  poslije 16 časova, ne bi trebalo biti prepreka za uživanje.  Ono što treba naglasiti da bi dodatnu pažnju trebale obratiti žene sa obilnijim i neujednačenim krvarenjem i ovu aktivnost izbjegavati na direktnom suncu.

Šta nakon izlaganja na suncu i u solarijumu?

Većini ljudi sunčanje prija i poslije njega se osjećaju preporođeno i napunjenih baterija.  Ono čega svi moramo biti svjesni je da sunčanje predstavlja svojevrsan šok za kožu i da je ona pod stresom naročito pri većim i agresivnijim izlaganjima, bio to solarijum ili prirodne sunčeve zrake.  

Zbog svega ovoga, trebamo biti svjesni da je njega kože poslije sunčanja veoma važna, jednako kao i zaštita prilikom sunčanja.  Adekvatnom njegom, pomažemo joj da se vrati u prirodno prethodno stanje vlažnosti i elastičnosti koje je bilo prije sunčanja.  Na tržištu su mnogobrojni proizvodi za rehidraciju, kako tokom tuširanja, tako i poslije u obliku losiona i mlijeka za tijelo.  Ovaj najveći organ u našem tijelu je navikao na spoljašnje udare i šokove, ali ako ga previše forsiramo, zna odgovoriti grubom teksturom, osipima, crvenilom, pojavom bora i ožiljaka.  

Kožu je potrebno njegovati tako da joj se što prije vrati vlažnost.  To se prvo treba postići rehidracijom iznutra, prvenstveno konzumiranjem vode u dovoljnim količinama (10 čaša dnevno), a potom i hidratantnim kremama.

Ukoliko se na koži pojavi crvenilo, a poslije nekoliko dana i perutanje i guljenje, znači da smo sa sunčanjem pretjerali ili da koži nismo davali dovoljno pažnje prilikom sunčanja u vidu krema i ulja sa zaštitnim faktorima.  Koliku smo joj njegu trebali dati zavisi od tipa naše kože.  Koliku ćemo joj njegu dati poslije sunčanja, ne treba pitati, to se podrazumijeva kakvu god kožu imali.

Crvenilo je znak oštećenja kože i alarm, da sa sunčanjem trebamo pauzirati dok god je crvenilo primjetno.  Boravak u hladu u laganoj pamučnoj odjeći takođe može biti od pomoći dok se ne oporavimo.  Dok god postoji crvenilo, treba izbjegavati bilo kakav piling jer će to dodatno iziritirati upaljenu kožu.

Zaključak

Trend sunčanja i preplanule kože je u zadnjih nekoliko decenija potisnuo trend „gospodske“ bijele puti koji je do tada imao primat.  Za to su zaslužne, kako medijske kampanje za reklamiranje izazovnih destinacija, tako i naše poimanje ljepote.

Preplanulost je danas odraz zdrave, aktivne i atraktivne osobe, koja o sebi vodi računa, kako kroz sportske, tako i kroz modne i druge aktivnosti.  Ne bi to ništa bilo loše, da negativno zračenje koje nam dolazi usljed oštećenja ozonskog omotača nije veće nego ikada.  Svjesni toga, moramo povesti računa da cijena tog našeg atraktivnog izgleda ne bude previsoka.

Author