kako-brzo-pocrniti

Prve slike koje nam padnu na pamet kada pomislimo na ljeto su sunce, more i preplanuli, zlatno smeđi, sjajni ten.  Šta se desilo u svijesti ljudi kada su počeli bronzanu boju kože favorizovati u odnosu na bijeli, do nekada smatrani ten gospode?  Kada su ljudi shvatili da takav ten nije samo odlika zemljoradnika, zaposlenih u poljima? 

Vjerovatno sa popularnošću sportova, rekreacije, uživanja na morskim obalama, koje su u početku sebi mogli priuštiti samo odabrani.  Sa pojavom televizije, svi smo bili u prilici gledati poznate ličnosti kako uživaju na svjetski proslavljenim mondenskim ljetovalištima. Njihova preplanula tijela reklamirala su uživanja u morskim radostima.  

Kada se osvrnemo oko sebe, znamo bar jednog sretnika ili sretnicu, koji sa prvim sunčevim zrakama dobiju boju čokolade.  Šta je sa ostalim „smrtnicima“ , koje ti prvi zraci pretvore u rakove ako ne vode računa?  Kako da oni dođu do te željene „čokolade“? 

U narednim redovima ćemo se osvrnuti i na te probleme i pokušaćemo kroz tipove kože objasniti, šta se to dešava pojedinim ljudima u dodiru sa suncem i kako da se ponašaju, a da izlaganje suncu ne proizvede kontraefekte. 

Navešćemo i načine na koje možete postići željeni ten, a da se ne „pečete“ na suncu, ako to nije opcija kojoj se radujete.

Koji su tipovi kože?

Da bismo znali kako se ponašati pri redovnoj njezi kože, jako je bitno znati njen fototip.  Klasifikacija tipova kože na osnovu njene osjetljivosti na sunce i sposobnosti tamnjenja pod uticajem UV zraka, zove se fototip kože.   Ovu klasifikaciju je razvio Thomas B. Fitzpatrick 1975. godine.  Najveća prednost ove klasifikacije i našeg poznavanja vlastitog fototipa je utvrđivanje stepena rizika za dobijanje kancera kože.

Prema njegovoj klasifikaciji razlikuje se 6 fototipova kože:

I tip – koža dobija pjegice i uglavnom je blijeda. Osobe ovog tipa kože teško potamne na suncu, lako gore, nakon čega ponovo pobijele.  Postoji visok rizik od opekotina od sunca, preranog starenja i nastanka raka, potrebno je koristiti kreme sa visokim UV faktorom;

II tip – ovaj tip kože je nešto otporniji, ali takođe treba koristiti zaštitni faktor na svakodnevnoj bazi.  Ovaj ten je karakterističan kod Skandinavskih tipova, koji mogu dobiti tamno zlatnu boju ljeti, dok im kosa skoro pobijeli, dok im zimi ten ponovo postaje bijel.  Vrlo su im učestala vaskularna oboljenja, sa pucanjem kapilara na nosu i obrazima;

III tip – Ovaj tip kože nije tako osjetljiv i svijetao kao tipovi I i II, više je svijetlo maslinaste nijanse.  Kod pretjeranog izlaganja na suncu, koža takođe može da izgori, ali će brže potamniti nego kod prethodnih tipova.  Takođe postoji povećan rizik od kancera kod pretjerivanja u izlaganju.

IV tip – maslinaste je boje i stari sporije od ostalih tipova.  Odlikuje je i povećana maljavost na licu.  Koža ima prirodnu zaštitu od sunca i sposobnost da tamni brže i dublje bez da izgori.  Postoji sklonost ove kože ka hiperpigmentaciji. 

V tip – ili miješani.  Ima karakteristike svih navednih tipova.  Može biti više ili manje tamnog pigmenta i brže ili sporije stariti u zavisnosti od genetike i 

VI tip – postoji 35 nijansi kože afričkog porijekla.  Crna koža apsorbuje 30 % više UV zraka od bijele.

Koji faktori zaštite od sunca postoje?

Sada kada smo rekli nešto o fototipovima kože, pozabavićemo se i faktorima zaštite od sunčevih zraka.

Da bismo odabrali proizvod koji će nas štititi od jakih sunčevih zraka, neophodno je da uzmemo neki sa oznakom SPF.  Pored te oznake uvijek stoji određeni broj: 5,10,15…  Šta zapravo znači SPF?  SPF je faktor zaštite od sunčevih zraka.

Poznato je da nam sunce šalje različite tipove zraka: UVA, UVB, UVC.  UVC se večinom apsorbuju u ozonskom omotaču, dok UVA i UVB prolaze do zemljine površine.  Ono što je problem za kožu su UVA i UVB zraci koji mogu izazavati oštećenja na našoj koži pa i genetske mutacije koje dovode i do najtežih bolesti, kao što je melanom.

Sun Protection Factor nam pokazuje koliko će nas neki proizvod zaštititi od UV zračenja.  Da bi taj proizvod bio kompletan, potrebno je da ima filtere zaštite i od UVA i UVB zraka.

Kada smo objasnili oznaku za SPF, neophodno je objasniti i broj koji stoji pored ove oznake.  Zabluda u koju vjeruju potrošači je da proizvod sa SPF faktorom 30 pruža duplo dužu i veću zaštitu u odnosu na proizvod sa oznakom SPF 15.  To nije baš tako, računica je malo drugačija.

  • SPF 15 blokira 93% UVB zraka,
  • SPF 30 blokira 97% UVB zraka,
  • SPF 50 Blokira 98% UVB zraka.

Međutim, treba biti svjestan da ni jedan preparat pa ni onaj sa oznakom SPF 100 neće pružiti 100% zaštitu.  Pogotovo u vrelim ljetnjim danima u periodu kada sunce najviše zrači.  Zaštitne naočare, šeširi i prirodan hlad u tim slučajevima je najbolji izbor.

Postavlja se pitanje koliki SPF nam je dovoljan?  Možda to i nije adekvatno pitanje, ako želimo pravu zaštitu, mnogo je bitnije znati kako nanijeti zaštitno sredstvo.  Mnogi griješe jer ga nanose premalo na kožu.  Da bi nas adekvatno štitio potrebno ga je nanovo nanositi na svaka 2-3 sata, kao i poslije kupanja, znojenja, tuširanja…  Da bi nam pružio kompletnu zaštitu, poželjno je da se nanese 20-tak minuta prije izlaska iz kuće da bi ga koža adekvatno upila.

Na koje sve načine možemo doći do preplanulog tena? 

  • Prirodno osunčavanje kože.  Već smo spomenuli da prilikom ovog procesa moramo voditi račina o periodu kada se izlažemo, da smo uvijek zaštićeni odgovarajućim kremama ili sprejevima, kako bismo spriječili neugodno crvenilo.  Dozirano, ovaj način je i najzdraviji jer nam omogućava nakupljanje vitamina D u organizam.
  • Solarijumi.  Kao dobra pomoć da kožu pripremimo za sunce prije prvog direktnog izlaganja.  Ono što je bitno, a treba znati da se izgoriti može i u solarijumu, naročito ako se nekontrolisano dugo izlažemo, bez zaštitnih sredstava namijenjenih za te aparate.  Bitno je uputiti se gdje idemo, da li se aparati redovno servisiraju, čiste i da li se UV lampe mijenjaju redovno.  Kao i pri izlaganju na suncu, potrebno je postepeno izlaganje. Prvo 2,3 minuta pa tek postepeno u narednim posjetama povećavati minutažu.
  • Tablete obogaćene beta karotenom (provitaminom A).  Kao način pripreme kože iznutra.  Preporučuje se upotreba ovih preparata nekoliko mjeseci prije početka izlaganja suncu, kako bi tijelo nakupilo dovoljne rezerve za ljeto.  Idealno bi bilo unijeti ga putem voća i povrća bogatih ovim provitaminom, ali redovna ishrana često ne pruža tolike količine.  On podstiče proizvodnju melanina (pigmenta kože) pa omogućava brže tamnjenje, takođe ima i zaštitnu ulogu za mlade ćelije kože.
  • Sredstva za samotamnjenje.  Kao brza alternativa sunčanju.  Ukoliko niste ljubitelj solarijuma ili prženja na jakom suncu, ovo je idealno rješenje.  Postoji velika paleta proizvoda koji su tako usavršeni da daju idealnu prirodnu boju, bez mrlja na odjeći i nepravilnog ispiranja sa kože.
  • Airbrush metoda.  Podrazumijeva raspršivanje boje po tijelu posebnim aparatom.  Nanošenje boje na kožu traje 7-10 minuta.  Uglavnom su u ponudi tri stepena tamnjenja: svjetliji, drugi stepen je prirodno preplanuo i treći je visoki stepen preplanulosti.  Boje nisu štetne za kožu, jer su dermatološki ispitane, bez parabena, alkohola i ulja, ne stvaraju alergije.  Boja se formira površinski, bez prodiranja u dublje slojeve kože.  Ova boja je prva 3,4 dana veoma postojana, a zatim počinje da se polako ispira. Ukupno trajanje je nekih 10-15 dana na koži.

Sredstva poslije sunčanja

Popularizacija lijepe tamne njegovane kože, naročito ljeti, navela je na razmišljanje mnoge, naročito pripadnice ljepšeg pola kako na što lakši način postići što bolje rezultate.  Nismo svi sretnici da nam je rođenjem taj ten dat, a mnogi muku muče i sa kožom osjetljivom na sunce pa im se dostizanje tog ideala ljepote pretvara u noćnu moru.  Ono što svi moramo znati da koliko god je bitno napraviti neku pripremu prije sunčanja u vidu pilinga kože ili u toku sunčanja, nanošenjem krema, jednako je bitna njega poslije izlaganja na suncu.

Ta njega treba prvenstveno da dođe iznutra. Hidratacija je jako bitna, ispijanje najmanje 10 čaša vode ili dugih tečnosti dnevno, učiniće našu kožu hidratizovanom i sjajnom.  Tu su takođe i velike količine voća i povrća kojima ljeto obiluje, a koji svaki na svoj način blagotvorno djeluju na naš ten.

Ono što za sebe možemo učiniti njegujući kožu spolja, su razna prirodna ulja, kao što je arganovo, kokosovo, maslinovo ili ulje kantariona.  Sva ona u sebi sadrže hranjive materije idealne za njegu naše kože. 

 

Da bi paleta mogućnosti njege bila još bogatija, potrudili su se i mnogobrojni proizvođači kozmetike.  Tako na tržištu imamo veliki broj losiona namijenjenih za održavanje kože poslije sunčanja.  Tu su i gelovi sa blago rashlađujućim efektima, često na bazi aloe vere.  Kad govorimo o hidrataciji, pri tome ne mislimo samo na prirodno sunčanje.  Jako je bitno naglasiti da je visok nivo njege potreban i nakon izlaganja tijela solarijumu pa u trgovinama možemo naći losione i gelove za ovu namjenu.  Tu su i blagi pilinzi koji nisu agresivni, a koji vraćaju sjaj ogrubjeloj koži izloženoj suncu i vjetru.

Zaključak

Želja za dostizanjem ideala ljepote, koji se u ovom slučaju ogleda u savršenoj preplanulosti, nekada nas može odvesti pogrešnim putem.  U najboljoj namjeri, nekada znamo da pretjeramo.  Preplanuo ten jeste lijep, ali ne moramo svi da budemo afro crni.  Sunce jeste zdravo, ali ne treba da gorimo i crvenimo.  Solarijumi su praktični, njih možemo da posjećujemo u svako doba godine, ali treba imati mjeru.  Instant sredstva za tamnjenje takođe imaju svoj prednosti, ali ako kožu pripremimo kako treba.  Neujednačene mrlje su gore od lijepe bijele kože.  Ukoliko umjereno kombinujemo sve ponuđene varijante, možemo dobiti tu željenu boju, a da pri tome ne žrtvujemo ono najbitnije, a to je zdravlje.

Author